Svjetski dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja

10. Oktobar se obilježava kao svjetski dan mentalnog zdravlja.

Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neprijatnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, jer se svi ponekad susrećemo sa raznim poteškoćama i stresorima, ali nam omogućava da se uspješno nosimo sa tim emocijama koristeći svoje resurse.

Stigme o mentalnom zdravlju ne dozvoljavaju ljudima da se pobrinu za sebe i samo pogoršavaju njihovo stanje.

Mentalno zdravlje i poremećaji nisu neizlječivi – od njih ne boluju neinteligentni, slabi i opasni ljudi – zbog ovakvih stigmi ljudi ne traže pomoć i zapadnu u još gore stanje! Mentalno zdravlje je bitno za nas i naš život. Ne odustajte sami od sebe – POTRAŽITE POMOĆ.

Emocije i zdravlje

Mnogo naučnih istraživanja je dokazalo povezanost između emocija i tijela. Naše tijelo pamti sve emocije s kojima se suočavamo. Traume koje doživljavamo budu nam često previše za nositi, želimo da ih zabravimo i najčešće ih potiskujemo. To radimo jer se za takve događaje vežu emocije koje nam nisu ugodne. Međutim, kada to ustalimo kao praksu i to nam postane uobičajeno kao rezultat nakon određenog perioda razvijemo neko oboljenje. Tijelo može da akumulira i to do jedne granice i onda se dogodi da strada upravo onaj dio koji je najslabiji.

Zbog čega se štitimo od vlastitih emocija?
Zbog čega ne izražavamo tugu, ljutnju  nezadovoljstvo, ne suočavamo se sa strahovima? To se dešava uglavnom zbog pogrešnih uvjerenja koja smo stekli tokom svog djetinjstva. Uvjeravali su nas da ne treba da plačemo jer je to znak slabosti. Da se ne smijemo ljutiti jer to nije pristojno. Da ne treba da se plašimo jer trebamo da budemo hrabri. Međutim, ovo su sve otpori i pogrešna uvjerenja koje su nam nametnuli oni koji su nas odgajali zbog njihovih strahova. Ako idemo dublje sve ovo su narcističke odbrane, koje sve imamo i kod nezrelog ega pomažu nam da preživimo svakodnevnicu kratkoročno, dugoročno nam donose bolesti.

Prihvatanjem neugodne emocije, davanjem joj mjesta za izražavanje dobijate priliku da učinite dobro sebi , zaštite sebe i prevenirate razvoj bolesti. Mnogo puta ne kažemo « NE », ne postavljamo granice jer imamo strah da nećemo biti prihvaćeni, da ćemo biti odbačeni, osuđeni jer smo sliku o sebi ostavili drugima da nam kroje. Godine takvog života donose probavne smetnje, refluksa što dovodi često do kancera jednjaka i želudca.

Na kraju, da li je bolje raditi na sebi, postaviti granicu, pobrinuti se za sebe ili dovesti sebe do neizlječive bolesti ? Naše zdravlje je naša odgovornost, a naše potrebe i emocije naša urođena priroda.