Pregledajte stranicu i donirajte odmah!
Piše: Jasmina Horić
Rodno zasnovano nasilje jedan je od najraširenijih problema današnjeg društva. Kao fenomen koji pogađa najčešće žene, ali i muškarce i djecu, on ne bira žrtvu na osnovu društvenog položaja, vjere, kulture ili nacionalnosti, već isključivo roda. Uvijek moramo naglasiti kako nasilje ne utječe samo na čovjeka kao na pojedinca, već ugrožava i porodicu, ali i društvo generalno. Pored toga što se pod tim nazivom podrazumijeva svaki oblik fizičkog, seksualnog, psihičkog, ekonomskog i društvenog nasilja, obavezno je napomenuti ono što se u narodu već normalizovalo: prijetnje takvim djelima.
Prema podacima koje nam pruža OSCE-ovo istraživanje o nasilju nad ženama u Bosni i Hercegovini, 1 od 7 žena (14%) kaže da je iskusila psihičko ili seksualno nasilje od petaneste godine života od strane partnera ili nepartnera. Također, čak 48% žena u BiH iskusilo je neki oblik nasilja od intimnog partnera ili nepartnera, uključujući uhođenje i seksualno uznemiravanje od svoje petnaeste godine. Konkretnije, to čini 4 od 10 žena. Moramo napomenuti kako su navedene brojke niže od prosjeka zemalja UN-a, a da se u isto vrijeme u Deklaraciji UN-a o uklanjanju nasilja nad ženama izričito navodi:
„Žene imaju pravo na jednako uživanje i zaštitu svih ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili bilo kojem drugom području…“ (član 3.)
Svjesni smo fizičkih posljedica koje mogu nastati određenim vrstama nasilja. Međutim, kako svaka osoba koja doživi bilo šta u njenom životu ima, pa makar za 0,1%, različit pogled na život, različito shvatanje stvari, različit mentalni sklop, niti jedna osoba neće isto doživjeti nasilje, niti jedna osoba neće osjetiti isti postotak npr. ljutnje, bijesa, straha, anksioznosti. Sve nas to dovodi do zaključka da nasilje može dovesti do različitih posljedica. Kao najčešća posljedica nasilja jeste, između ostalog, depresija. Depresija, pored toga što negativno utječe na spavanje, apetit, razinu energije, ona može dovesti do suicidalnih misli i pokušaja samoubistva. Istraživanja pokazuju da je 12 puta vjerovatnije da će žena koja je pretrpjela zlostavljanje pokušati učiniti samoubistvo u odnosu na onu koja nikad nije bila izložena porodičnom nasilju. Međutim, ne smijemo povezivati mentalno zdravlje i spol, jer istim činjenjem često zaboravljamo na muškarce. Kako navodi Vaše zdravlje-vodič za zdrav život , otkriveno je da su muškarci činili većinu sveukupnog broja počinjenih samoubistava u Kanadi (80%). Kada su u pitanju djeca, najčešća posljedica jesu neurološka i tjelesna oštećenja. Brojnim istraživanjima utvrdilo se da je intelektualna razvijenost zlostavljene djece smanjena u poređenju s vršnjacima. Također, utvrđuje se kako zlostavljani šestogodišnjaci imaju približno 20 jedinica manji koeficijent inteligencije od nezlostavljanih vršnjaka.
Uprkos tome što posljedice nasilja nad muškarcima i posljedice nasilja nad ženama nisu i nemoguće je da budu iste, to nam ne daje za opravdanje da na bilo koje djelo rodno zasnovanog nasilja gledamo subjektivno. Žrtvu, bez obzira na spol, uvijek moramo stavljati na prvo mjesto.